Hapšenje sina poznatog banjalučkog privrednika osumnjičenog za polno nasilje nad djecom još jednom je otkrilo tamnu stranu društva u kojem živimo i u kojem su djeca žrtve najgnusnijih zločina.

Ovome u prilog ide i informacija da je policija zatrpana sve većim brojem prijava zbog nasilja u porodicama, bez obzira na njihovu materijalnu situaciju.

Sva krivična djela u kojima su žrtve djeca u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku RS procesuirana su daleko od očiju javnosti, kako bi se zaštitio identitet žrtve.

Ukoliko je pedofil u bliskim rodbinskim vezama sa žrtvom, a što je najčešće i slučaj u ovakvim krivičnim djelima, onda se ni njegov identitet ne može otkriti javnosti, kako bi se zaštitila žrtva.

Stručnjaci objašnjavaju da su pedofili, kao najveći predatori, povučene i neupadljive ličnosti, te pretjerano bliske i ljubazne prema djeci.

Manipulacija

Irena Spasojević, psiholog i direktor Asocijacije psiholoških i poligrafskih ispitivanja (APPI), objašnjava da su pedofili u stanju da godinama vrebaju svoje žrtve.

– Oni znaju da adekvatno oblikuju manipulaciju, zbog čega žrtve incesta, seksualnog zlostavljanja i pedofilije često imaju izražen osjećaj krivice. To je perfidna manipulacija koja započinje mamljenjem, poklonima, a sljedeći korak je obećavanje. Iza toga ide ucjena, najčešće da će odati neke dijelove djetetove intime – objašnjava Irena Spasojević.

Posljedice za djecu su katastrofalne, a istrage jako osjetljive.

Djeca koja postanu žrtve pedofila mogu tako da razviju strahove, noćne more, imaju probleme sa spavanjem, strah od mraka, javlja se noćno mokrenje, vraćaju se na neki raniji uzrast u ponašanju, imaju strah od ljudi, izgube apetit, javlja se gađenje na hranu, mučnina, povraćanje, te glavobolje.

Ono čega se pedofili najviše boje je njihovo razotkrivanje, a u narednom period, zahvaljujući između ostalih i stručnjacima iz APPI, počinioci krivičnih dela na štetu polnog integriteta djeteta u Srpskoj će ostati trajno evidentirani u posebnom registru za koji je već izrađena radna verzija nacrta i koji će se u novembru naći u Narodnoj skupštini RS.

Registar osuđenika

Registar ovakvih osuđenika u RS biće poluzatvorenog tipa, te će pristup, pored pravosudnih i istražnih organa, imati i sve ustanove, organizacije i udruženja koja rade sa djecom.

Provjeravanje u ovom registru svake osobe koja namerava da radi sa djecom ubuduće će biti obavezno.

Predsjednica radne grupe koja je radila na izradi ovog registra, Ivanka Marković, pojasnila je ranije da registar nije u potpunosti otvoren zbog zaštite djece, jer su počinioci najčešće članovi porodice.

Takođe, zakon je precizirao i da 10 godina nakon odsluženja zatvorske kazne osuđeni pedofil mora da se javi nadležnom policijskom organu i prijavi svako putovanje.

U registru će biti fotografija osuđenika u trenutku kada je upućen na izdržavanje kazne, zatim fotografija nakon odsluženja robije, lični podaci o identitetu, adresa, JMBG, zaposlenje i drugo.

Prijavljeno 13 djela na štetu djece

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, samo u prvih osam mjeseci ove godine prijavljeno je 13 krivičnih dela protiv polnog integriteta u kojem su žrtve djeca.

U pitanju je sedam krivičnih djela polnog nasilja na djecom, jedno prikazivanje i posjedovanje dječije pornografije i druga krivična dela na štetu djece.

Upravo će MUP RS voditi registar pedofila, a u njega će biti upisivane isključivo pravosnažno osuđene osobe, kao i oni ranije osuđeni.

(EuroBlic)

Zemlje članice Generalne skupštine Ujedinjenih naroda su 2013. usvojile rezoluciju A/RES/68/192 i proglasili  30. juli Svjetskim danom borbe protiv trgovine ljudima. Ovaj dan koristi se da se u cijelom svijetu poduzmu aktivnosti, kako bi se spriječilo jednan od najtežih oblika kršenja ljudiskih prava te pokazala solidarnost sa žrtvama. Žrtve trgovine ljudima su djeca i muškarci prisiljeni na pružanje seksualnih usluga, rad na gradilištima, ulično prosjačenje, kao i bilo koji drugi oblik prisilnog rada ili pružanja usluga. 

Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 600.000 žena, djece i muškaraca svake godine se nađe u lancu trgovine ljudima. Bosna i Hercegovina je zemlja porijekla, tranzita i odredišta za djecu, žene i muškarce koji su predmet trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, radne eksploatacije, prisilnog prosjačenja i nelegalnog usvajanja

Povodom obilježavanja svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima Udruženje “Novi put” obavještava širu javnost da uz podršku svojih partnera  nastavlja kontinuirano  raditi na  podizanju svijesti i implementirataciji  preventivno-edukativnih aktivnosti među djecom i mladima i širom javnošću  o rizicima i oblicima  trgovine ljudima na području BiH. Pored navedenih aktivnosti u funkciji je i linija za pomoć, gdje građani pozivom na broj 060 31 55 663 mogu dobiti detaljne informacije o  trgovini ljudima i sigurnoj migraciji.

Borba protiv trgovine ljudima nije isključivo odgovornost samo organa vlasti nego i svakog pojednica. Svaki svjestan i odgovoran građanin može da doprinese sprječavanju ovog problema tako što neće biti pasivni posmatrač situacija koje ukazuju na trgovinu ljudima.

Pokazatelji o stanju trgovine ljudima za 2016. godinu

Prema izvještaju o trgovini ljudima Ministarstva sigurnosti BiH utvrđeno je da je u periodu januar - decembar 2016. godine identificirano/asistirano ukupno 48 potencijalnih žrtava trgovine ljudima/radne ekspolatacije/navođenja na prostituciju i/ili seksualno iskorištavanje/trgovine ljudima u svrhu prosjačenja/prodaja, tj. u svrhu sklapanja braka.

Od 48 potencijalnih  žrtava trgovine ljudima u 2016. godini:

• 38 je punoljetnih, a 10  je maloljetnih.
• 30 su ženske osobe, a 18 su muške osobe.
• 7 je seksulano iskorištavanih, 12 radno iskorištavanih, 22 su iskorištavana radi prosjačenja, 1 prodaja radi prisilnog sklapanja braka, 1 radno iskorištavanje u kombinaciji sa seksualnim iskorištavanjem, 5 iskorištavanje u prosjačenju u kombinaciji sa seksualnim iskorištavanjem.
• 5 su strani državljani  i to Srbije, Gambije, Ukrajine i Kube  (3 ženske osobe – 2 muške osobe), preostalih 43 žrtve trgovine ljudima su državljani Bosne i Hercegovine.

Trgovanje ljudima, ili kako se još naziva moderno ropstvo, znači prodaju ljudskih bića u svrhu seksualnog iskorištavanja (prisilna prostitucija, izrada pornografskog materijala, prinudno sklapanje  brakova), radne eksploatacije na gradilištima, poljoprivrednim dobrima i domaćinstvima, prisilnog prosjačenja, nelegalnog usvajanja i prisilnog oduzimanja organa.

Postoji bezbroj metoda kojima  se trgovci ljudima koriste za pronalaženje novih žrtava, a  najčešće su to  sklapanje "prijateljstava", direktno ili putem interneta, lažni oglasi za posao te posredovanje prilikom zapošljavanja u inostranstvu.

Zaštitite se na vrijeme!

Za sve ostale informacije molimo Vas da kontaktirete  tim Udruženja na broj telefona   061 240 934 ili  062 329 994 

Mostar, 28.07.2017. godine

Dostavljeno: svim medijima

Udruženje "Novi put"

Zagrebačka 9,  Mostar

Tel: 036/988-022

Linija za pomoć: 060 31 55 663

e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. 

website: www.newroadbih.org 

Zemlje članice Generalne skupštine Ujedinjenih naroda su 2013. usvojile rezoluciju A/RES/68/192 i proglasili  30. juli Svjetskim danom borbe protiv trgovine ljudima. Ovaj dan koristi se da se u cijelom svijetu poduzmu aktivnosti, kako bi se spriječilo jednan od najtežih oblika kršenja ljudiskih prava te pokazala solidarnost sa žrtvama. Žrtve trgovine ljudima su djeca i muškarci prisiljeni na pružanje seksualnih usluga, rad na gradilištima, ulično prosjačenje, kao i bilo koji drugi oblik prisilnog rada ili pružanja usluga. 

Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 600.000 žena, djece i muškaraca svake godine se nađe u lancu trgovine ljudima. Bosna i Hercegovina je zemlja porijekla, tranzita i odredišta za djecu, žene i muškarce koji su predmet trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, radne eksploatacije, prisilnog prosjačenja i nelegalnog usvajanja

Povodom obilježavanja svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima Udruženje “Novi put” obavještava širu javnost da uz podršku svojih partnera  nastavlja kontinuirano  raditi na  podizanju svijesti i implementirataciji  preventivno-edukativnih aktivnosti među djecom i mladima i širom javnošću  o rizicima i oblicima  trgovine ljudima na području BiH. Pored navedenih aktivnosti u funkciji je i linija za pomoć, gdje građani pozivom na broj 060 31 55 663 mogu dobiti detaljne informacije o  trgovini ljudima i sigurnoj migraciji.

Borba protiv trgovine ljudima nije isključivo odgovornost samo organa vlasti nego i svakog pojednica. Svaki svjestan i odgovoran građanin može da doprinese sprječavanju ovog problema tako što neće biti pasivni posmatrač situacija koje ukazuju na trgovinu ljudima.

Pokazatelji o stanju trgovine ljudima za 2016. godinu

Prema izvještaju o trgovini ljudima Ministarstva sigurnosti BiH utvrđeno je da je u periodu januar - decembar 2016. godine identificirano/asistirano ukupno 48 potencijalnih žrtava trgovine ljudima/radne ekspolatacije/navođenja na prostituciju i/ili seksualno iskorištavanje/trgovine ljudima u svrhu prosjačenja/prodaja, tj. u svrhu sklapanja braka.

Od 48 potencijalnih  žrtava trgovine ljudima u 2016. godini:

• 38 je punoljetnih, a 10  je maloljetnih.
• 30 su ženske osobe, a 18 su muške osobe.
• 7 je seksulano iskorištavanih, 12 radno iskorištavanih, 22 su iskorištavana radi prosjačenja, 1 prodaja radi prisilnog sklapanja braka, 1 radno iskorištavanje u kombinaciji sa seksualnim iskorištavanjem, 5 iskorištavanje u prosjačenju u kombinaciji sa seksualnim iskorištavanjem.
• 5 su strani državljani  i to Srbije, Gambije, Ukrajine i Kube  (3 ženske osobe – 2 muške osobe), preostalih 43 žrtve trgovine ljudima su državljani Bosne i Hercegovine.

Trgovanje ljudima, ili kako se još naziva moderno ropstvo, znači prodaju ljudskih bića u svrhu seksualnog iskorištavanja (prisilna prostitucija, izrada pornografskog materijala, prinudno sklapanje  brakova), radne eksploatacije na gradilištima, poljoprivrednim dobrima i domaćinstvima, prisilnog prosjačenja, nelegalnog usvajanja i prisilnog oduzimanja organa.

Postoji bezbroj metoda kojima  se trgovci ljudima koriste za pronalaženje novih žrtava, a  najčešće su to  sklapanje "prijateljstava", direktno ili putem interneta, lažni oglasi za posao te posredovanje prilikom zapošljavanja u inostranstvu.

Zaštitite se na vrijeme!

Za sve ostale informacije molimo Vas da kontaktirete  tim Udruženja na broj telefona   061 240 934 ili  062 329 994 

Mostar, 28.07.2017. godine

Dostavljeno: svim medijima

Udruženje "Novi put"

Zagrebačka 9,  Mostar

Tel: 036/988-022

Linija za pomoć: 060 31 55 663

e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. 

website: www.newroadbih.org 

Vašington - Korupcija i saučesništvo zvaničnika u trgovini ljudima i dalje predstavljaju veliki problem, navodi se u izvještaju Stejt departmenta o trgovini ljudima za BiH.

Upozorili su da vlasti BiH ne ispunjavaju u potpunosti minimum standarda za eliminaciju trgovine ljudima.

Kako stoji u izvještaju, usvajanjem Zakona o trgovini ljudima u FBiH došlo je do usklađivanja sa državnim zakonom, kao i zakonom RS i Brčko distrikta.

Kada je riječ o mehanizmu upućivanja žrtava trgovine ljudima (NRM), nedostaju formalne procedure, a nisu određene ni dužnosti niti odgovornost relevantnih aktera u ovoj oblasti.

Da bi žrtve dobile pomoć i podršku, neophodno je da budu zvanično priznate kao žrtve trgovine ljudima.

Stejt department u preporukama BiH navodi da je neophodno odrediti kaznu koja će svojom visinom predstavljati svu ozbiljnost zločina trgovine ljudima; formalizovati multidisciplinarni nacionalni mehanizam upućivanja žrtava trgovine ljudima sa jasno određenim ulogama i odgovornostima relevantnih aktera, te pružiti podršku svim žrtvama trgovine ljudima bez obzira na na to da li su njihovi krijumčari osuđeni ili ne.

Takođe, neophodno je standardizovati podršku žrtvama širom BiH, te omogućiti im specijalizovanu pomoć.

Između ostalog, neophodno je namijeniti sredstva za pomoć žrtvama, kao i obučiti one profesionalce koji prvi dolaze u kontakt sa žrtvom.

Ovo se posebno odnosi na žrtve koje su prisiljene na prosjačenje i prinudni rad, a dosta ih ima u romskoj grupi.

U izvještaju se navodi da je država, u saradnji sa OEBS-om, obučila tužioce i sudije o trgovini ljudima s ciljem prisile na rad, kao i o tehnikama saslušanja djece žrtava trgovine ljudima.

"Međutim, vlasti su pokazale nizak nivo razumijevanja za žrtve prinudnog rada i prinudnog prosjačenja, a on je posebno izražen među relevantnim akterima", navedeno je. Državne vlasti su u saradnji sa agencijama za sprovođenje zakona Srbije i Njemačke izvele sinhronizovane pretrese tokom kojih je uhapšeno 11 pripadnika organizovane kriminalne grupe koji su u Srbiji i BiH regrutovali mlade žene te ih slali u Njemačku.

"Takođe, državno tužilaštvo je pomagalo holandskim i austrijskim vlastima tokom istrage bračnog para koji je prisiljavao romsku djecu na prosjačenje u Holandiji", naveli su.
Tekst preuzet sa stranice:http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Stejt-department-Zvanicnici-BiH-saucesnici-u-trgovini-ljudima/lat/240026.html

Udruženje Novi put postao član Svjetske alijanse za borbu protiv trgovine ženama GAATW